|
Prostorni i vremenski uslovi u kojima se vrši dresura pasa imaju bitan uticaj na rad psa. Ako su ti uslovi olakšavajući, što će iskusan dreser odmah primetiti, treba ih što više koristiti u početnoj fazi dresure. Nasuprot tome ako su ti uslovi otežavajući treba ih, ukoliko je to moguće, izbeći u početnoj fazi dresure, a kasnije postepeno privikavati psa da radi i u takvim uslovima. Spoljašnji uslovi koji utiču na dresuru pasa su: doba dana, temperaturni uslovi, sastav zemljišta, okolina i vremenske prilike. Vremenski sa psom je najpogodnije raditi rano jutro. Pas posle noćnog odmora, pristupa radu svež. Osim toga rano ujutro ima relativno manje “mirisnih” nadražaja (od motornih vozila, tragova ljudi, domaćih životinja i drugog). Izvesno značenje ima i sveža atmosfera. Najslabiji rezultat se postiže ako se radi sa njim sredinom dana, a ako ne možemo raditi sa psom ujutro nije loše raditi pred veče. Rad u toku dana posebno treba izbeći za vreme letnjih vrućina, a tek u kasnijoj fazi dresure može se pas postepeno privikavati na takve uslove. U početnoj dresuri i trening treba izvoditi po dnevnoj svetlosti radi dobre kontrole nad radom psa. Izuzetak čini ako psa dresiramo da čuva kuću - dvorište, zato što opreznost i ispoljavanje zaštitnih refleksa kod psa je jače u mraku, te dresuru za ovu namenu treba izvoditi u sumrak i noću. Visoka i niska spoljna temperatura, a posebno vlažnost vazduha imaju veliki značaj za organizam psa. Toplota na njega deluje nepovoljnije od hladnoće (ukoliko uz hladnoću nemamo promaju i vetar). Velika vlažnost vazduha – sparina nepovoljno deluje na psa, a ako se pas duže nađe u sparnom prostoru izuzetno je velika opasnost da dobije toplotni udar pa i da ugine. Na visoke i niske temperature, organizam psa treba privikavati postepeno. Zato je najbolje dresuru i trening izvoditi pri temperaturi od +12 do +15 ili do -5 stepeni zimi, pa postepeno idemo prema nižim (višim) temperaturama (-20 do +25). Niske temperature pri dobroj ishrani i kondiciji psi podnose lako. Raspoređen u Podmoskovlju, specijalni odred pasa čuvara u zimu 1956. godine sa uspehom je korišćen i pri temperaturi od -30 stepeni Celzijusovih. Pri ovim uslovima su oni po 10 časova bili na noćnoj dužnosti u kućicama. Pri radu sa psom, veliki značaj ima vetar: usputan, suprotan, bočni i pod uglom. Pravac i jačina vetra, pored ostalog, utiču i na izdavanje zvučnih komandi. One su najjače pri usputnom vetru. Suprotan vetar donosi zvuke i mirise iz pravca duvanja. Naročiti značaj imaju pravac i jačina vetra na rad tragačkih pasa zato što je vreme čuvanja mirisa na tragu obrnuto proporcionalno sa jačinom vetra. Pri jakom vetru, mirisi se brzo gube sa traga. Bočni pravac vetra, koji nosi mirise traga u stranu, lako zavede psa sa pravca pravog traga. Suprotan vetar goni psa da pređe na gornji njuh što umanjuje kvalitet rada. Kvalitet zemljinog pokrivača je posebno važan za dresuru pasa. Treba razlikovati povoljne i nepovoljne pokrivače. Povoljni su oni koji doprinose dužem očuvanju mirisa na tragu, dok su nepovoljni oni sa kojih se on brzo gubi. Ravnica olakšava snalaženje psa pri radu, dok ga otežava ispresecanost zemljišta. Oblik rastinja u jednom slučaju povoljno utiče na rad, dok ga u drugom pak otežava. Dobro razvijen i visok travni pokrivač, povoljno deluje na zadržavanje mirisa na tragu i olakšava rad psa. Suviše gusta i visoka trava kao i žbunje, otežavaju kretanje psa i on se lako umara. Pored toga, tu se nalazi i rastinje sa jakim mirisima koji nepovoljno utiču na višu nervnu delatnost psa. Tragački rad je lakši u šumi gde je ograničeno kretanje vazduha. Jako promenljiv reljef, brzo umara psa. Zato početnu fazu dresure pasa treba izvoditi na ravnom terenu. Naseljena mesta otežavaju rad psa, jer se tu on sreće sa raznim sporednim nadražajima. Zato treba postepeno privikavati psa na rad u ovim uslovima. Mali snežni pokrivač olakšava rad pasa, dok ga veliki otežava. Najbolje godišnje doba u našim prilikama, bilo bi proleće i jesen. U ovo vreme, temperatura je osrednja, tada ne duvaju jaki vetrovi i nema snežnog pokrivača.
 |